Čaj od bijelog sljeza


Bijeli sljez ( Althaea officinalis )

Raste po vlažnim livadama, vrtovima, pokraj puta. Isto tako uz obale rijeka i kanala, svugdje gdje se nalazi vlažna, muljem nanešena zemlja. Bijeli sljez je do 1 m visoka, malo razgranata sa baršunasto bijelim jajolikim listovima. Stabljika je puna srži. Iz zglobova gdje izlaze listovi, na vrhu stabljike, izlaze bijeli ili svjetlo-roza cvjetovi. Cvjetovi imaju pet sraslih latica, bez mirisa i sluzasta okusa. Sadrži hranjive tvari, masno ulje, saharozu, pektin, sluzi. Sluz se u hladnoj vodi rastavlja na glukozu, galaktozu i ksilozu.

 Lišće i cvijet se beru u toku cvjetanja, od Lipnja do Rujna, a korijen u Listopadu, jer tada ima najviše sluzi. Od cijele biljke, korijen je najljekovitiji. Korijen se mora dobro oprati prerezati uzdužno i osušiti. Onda se nareže na sitne komadiće. Mora biti posve bijel (ako se, kad se natopi u vodu, na površini pojave sitni bijeli crvići, mora se sve baciti). Korijen se ne smije kuhati ni preliti sa vrelom vodom, jer mu to smanjuje ljekovitost.
 
Sljezova sluz je sredstvo protiv upala sluznica mokraćnih, spolnih, dišnih i probavnih organa. Sluz od sljezovog korijena se koristi tako što se jedna kašika za juhu isitnjenog korijena od sljeza prelije sa 2.5 dcl hladne vode i ostaviti da se namoči oko 10 sati. Povremeno promiješati. Nakon toga procijediti. Prema potrebi za piće ili grgljanje ugrijati. Ukoliko se pravi mješavina sa drugim čajevima, onda se čajevi moraju napraviti posebno i tek prije pijenja sastaviti.

Sljezov čaj se pravi sa jednom kašikom za juhu sljezova lišća i cvjetova, te se prelije sa 2-3 dcl. vrele vode, poklopi i ostavi 10 minuta da stoji. Nakon toga se procijedi. Pije se gutljaj po gutljaj. Dnevna doza je tri šalice, koje uvijek treba svježe pripremiti. Pije se nezaslađen za bolove u želucu ili crijevima.

Čaj od bijelog sljeza zaslađen sa medom je dobar za kašalj, bronhitis i astmu.